Agrar

pošalji prijatelju štampaj MySpace Share it: Digg Buzz up

04. 12. 2010

Press

U poseti: Ivan Đuknić, vlasnik prve plantaže borovnice u Srbiji i direktor zadruge „Prima borovnica"

Borovnica donosi ogromnu zaradu

Članovi zadruge izvezli osam tona ovog voća u Holandiju, i to po ceni od devet evra po kilogramu

1
Postao najbolji nakon 27 godina... Ivan Đuknić, vlasnik prve plantaže borovnice u Srbiji

Ivan Đuknić iz Belanovice kod Ljiga ima najstariju plantažu borovnice u Srbiji. Uzgojem ovog voća bavi se već 27 godina i tvrdi za Press da je uzgoj ove kulture vrlo profitabilan, unosan posao, od kojeg se lepo zarađuje.

- Za podizanje plantaže borovnice na površini od jednog hektara potrebno je oko 16.000 evra, ali se ta sredstva vrlo brzo vrate. Tu su, naravno, uračunati i troškovi sistema za navodnjavanje, bez kojih je cela ova priča nemoguća. Prvi rod očekuje se u trećoj godini, a pun rod u četvrtoj godini zasada. Prinosi po hektaru kreću se od 12.000 do 15.000 tona. Ko odluči da se bavi ovim poslom, sva ulaganja mogu da mu se vrate u roku od četiri godine. Ovo ne iziskuje mnogo rada, ali sve pripreme moraju da se obave na vreme. Puna berba počinje od 15. juna i traje do polovine jula - objašnjava Đuknić.

Kisela zemlja, slatke pare

Đuknić kaže da za uzgajanje borovnice ne postoje nikakve administrativne prepreke. Potrebna je samo dobra volja, znanje i strpljenje, jer je plodnost borovnica u punom kapacitetu tek posle tri godine od momenta sađenja.

On savetuje svim zainteresovanim za proizvodnju borovnica da pre nego što se upuste u biznis, urade analizu kiselosti zemlje. Što kiselije, to bolje. Drugi, veoma važan korak, prema njegovim rečima je izbor sadnica.

A

Plodnost - Može da se gaji i u nižim predelima

Direktor Zemljoradničke zadruge „Prima borovnica", Ivan Đuknić, koji se među prvima u Srbiji osmelio da gaji borovnicu, kaže da je jedna od najvećih zabluda da borovnica dobro rađa jedino na većoj nadmorskoj visini. Samo u Kolubarskom okrugu pod borovnicom, i to u nižim krajevima, ima oko 15 hektara, a najveća plantaža borovnice u Srbiji nalazi se u okolini Belanovice i to na površini od 3,5 hektara.

 

Ivan je počeo ovim poslom da se bavi iz puke radoznalosti, i ne slutivši da će svojim primerom uspeti da motiviše još mnogo kolega. Tako je nedavno nastala zadruga „Prima borovnica" čiji je direktor Ivan Đuknić.

Oko 50 proizvođača kultivisane borovnice udružilo se i osnovalo zemljoradničku zadrugu „Prima borovnica", kako bi što lakše pronašli put do kupca. Prve plodove udruženog rada „ubrali" su ove godine, kada su veći deo svoje proizvodnje izvezli u Holandiju.

Đuknić kaže da su se voćari udružili kako bi zaštitili svoje interese i kako bi im se proizvodnja pitome borovnice više isplatila. U zadruzi ima oko 50 zadrugara, pod borovnicom imaju više od 30 hektara, a svako je dao osnivački ulog od po 150 evra.

Zadruga štiti interese

- Zadruga daje veće mogućnosti kada je u pitanju prodaja robe, nabavka sadnica, kada je u pitanju prodaja borovnice u inostranstvu... To su sve mogućnosti koje nismo imali preko udruženja, koje je funkcionisalo do osnivanja zadruge. Voćari su prepoznali interes da bez zadrugarstva nema perspektive, jer su posedi voćara usitnjeni, tako da bez udruživanja ne možemo ozbiljnije da nastupimo na inostranom tržištu, što nam je glavni cilj - objašnjava Đuknić.

U zadruzi „Prima borovnica" imaju zaokružen proces proizvodnje tog voća, od nabavke sadnice, sadnje, nege biljaka, berbe, pakovanja i izvoza. Zadrugari su već uspeli da oko osam tona borovnice prodaju na tržište Holandije po ceni od neverovatnih devet evra po kilogramu!

- Borovnica, upakovana u ambalažu od po 125 grama, lako je našla put do inostranog tržišta. Izvoz je bio naš glavni cilj još od osnivanja udruženja, pre zadruge. Suština je da u našoj zemlji ne postoji navika konzumiranja borovnice, a i ona je skupa roba za naše prilike. Tako smo odmah shvatili da je borovnica izvozni proizvod. Zato i država treba da prepozna da je borovnica izvozni artikal, koji zemlji može da donese solidan devizni priliv ukoliko bi se zasadi borovnice proširili. U našim krajevima, od Ljiga do Smedereva, Valjeva, Aranđelovca, Kraljeva i drugih mesta, borovnica sazreva ranije nego u drugim krajevima Evrope, što omogućava da se na tržištu postignu i znatno bolje cene - kaže Đuknić.

Uskoro i u Japanu

Zadrugari kažu da pomoći od Ministarstva poljoprivrede nema, ali priznaju da je nisu ni tražili. Podršku imaju od Zadružnog saveza Srbije, koji je Ministarstvu poljoprivrede predložio da zadruga iz Belanovice, kao jedna od najboljih novoformiranih zadruga u Srbiji, dobiju pomoć Ministarstva poljoprivrede za izgradnju objekta za skladištenje borovnice.

3
U Belanovici je nedavno boravio i predstavnik jedne kompanije iz Japana, pa se već naredne godine može očekivati da prve količine borovnice iz Srbije budu plasirane i na tržište te daleke zemlje, a ugovoreni su kontakti sa kompanijama iz Nemačke.

S. STEVANOVIĆ

komentari (9)
pošalji komentar

nm [neregistrovani] (15. 12. 2010, 09:23:08)

kako da ne

jel Vam to Z.Trnavcevic pripremio tekst?sve je sjajno dok ne dodje do otkupa.onda Vam oni odrede mizerenu cenu...zivela Srbija!

pošalji odgovor

posmatrac [neregistrovani] (17. 12. 2010, 09:10:30)

borovnica

Nesto se ovde ne slaze!Kazes da imate 50 zadrugara sa ukupnom povrsinom pod borovnicom od 30Ha?
Kazes i da je prosecan prinos 12-15 tona po Ha?Pa kako onda skupiste samo 8 tona borovnice umesto 450?Neko tu gadno laze!

pošalji odgovor

Milica [neregistrovani] (20. 01. 2011, 17:31:23)

Molba novinarima

da vise ne izvestavaju o ekonomskim pitanjima iz bilo koje delatnosti jer su stvarno preterali sa greskama. Poznajem nekolicinu ljudi koji se zalete, poveruju, a verovatno i vecina citalaca, a njihovi komentari se ne slazu sa stvarnim desavanjima. A konkretno novinar ovog clanka toliko ne zna matematiku, da ja ne znam koji je to urednik dozvolio da se objavi.

pošalji odgovor

Milica [neregistrovani] (20. 01. 2011, 17:31:25)

Molba novinarima

da vise ne izvestavaju o ekonomskim pitanjima iz bilo koje delatnosti jer su stvarno preterali sa greskama. Poznajem nekolicinu ljudi koji se zalete, poveruju, a verovatno i vecina citalaca, a njihovi komentari se ne slazu sa stvarnim desavanjima. A konkretno novinar ovog clanka toliko ne zna matematiku, da ja ne znam koji je to urednik dozvolio da se objavi.

pošalji odgovor

Vlada [neregistrovani] (01. 02. 2011, 15:27:20)

Odg.

Sve plantaze nisu starije od 2- 3god . A pun rod je posle 5-6godine

pošalji odgovor

Djole Loznica (11. 02. 2011, 16:32:02)

Ista šema

kao što je bila sa puževima.

pošalji odgovor

Црни Ђорђије [neregistrovani] (20. 02. 2011, 20:45:54)

мало наде

Ако ништа овај извештај улива мало наде да се може живети од сопственог рада на сопственој земљи. Будућност припада храбрима.

pošalji odgovor

ljubisa [neregistrovani] (27. 11. 2011, 16:38:11)

saradnja

kako doci do rasad borovnice gde se kupuje i po koju cenu kad se sadi sve me interesuje citalac iz babusnice

pošalji odgovor

Nekada verovao... [neregistrovani] (19. 02. 2012, 22:01:33)

Šta mi reče...

Pitajte one koji su napustili zadrugu Ivana Djuknica... Kako su prosli sa sadnim materijalom, pripremom terena, negom, berbom i prodajom... Kao bosi po trnju...

pošalji odgovor

Find us on Twitter

Agrar
Pet ovaca, a stado od 60 grla!

25. 12. 2010

Pet ovaca, a stado od 60 grla!

Uzgoj rase ovaca il de frans može da donese ogromnu zaradu a da pri tom nema većih ulaganja, osim u nabavku osnovnog stada ...

18. 12. 2010

Umem, mogu i hoću!
Arhiva
Najnovije vesti
Vlada Kine donirala rendgen aparate zdravstvu Srbije

25. 05. 2012

Vlada Kine donirala rendgen aparate zdravstvu Srbije

Univerzitetskoj dečijoj klinici u Beogradu dodeljen je rendgenski aparat za digitalnu skopiju, koji je deo donacije Vlade Republike Kine zdravstvenim centrima u Srbiji ...

Arhiva
Arhiva
Click Here to Pick up the date
Click Here to Pick up the date